Kutak za roditelje

Mnogi su roditelji u potrazi za cjelovitim obrazovanjem za svoje dijete, a u Hrvatskoj se sve više prepoznaje kvaliteta i sveobuhvatnost waldorfske pedagogije. Ipak, tko nije prisustvovao waldorfskoj nastavi, teško može zamisliti koncept i metodu waldorfskog pristupa.

Waldorfska pedagogije slijedi nekoliko osnovnih vodilja koje su prisutne u cijelom kurikulumu. Uzimajući u obzir tročlanstvo ljudskog bića, nastava je koncipirana tako da djetetu u razvoju pruža upravo ono što mu je potrebno. Preko ruku, kroz srce do glave. Djeca uče kroz vlastito iskustvo u koje su uključeni udovi, osjećaji i na kraju mentalni dio. Tako naučeno gradivo se pamti cijelim bićem i ostaje trajno zapamćeno.

Dolaskom u 1. razred djeca ulaze u jedan sasvim novi svijet. Od rođenja do početka promjene zuba djeca su stalno u pokretu jer je upravo pokret potreban za pravilan razvoj unutarnjih organa. Promjenom zuba u djetetu se stvaraju nove snage i ono se polako počinje otvarati za mentalne aktivnosti. Ipak, djetetu je i dalje potreban pokret, koji je njegovo prirodno stanje. Waldorfska pedagogija koristi ovu prirodnu sklonost djeteta i kroz pokrete donosi gradivo koje treba biti usvojeno.

Glavna nastava

U waldorfskoj školi prvi dio nastave zove se glavna nastava. Podijeljena je u tri dijela: 1. dio je ritmički dio nastave i traje 45 min; 2. dio nastave je kognitivni dio nastave i traje 45 min; 3. dio nastave je pripovjedni dio i traje oko 20 min. Glavna nastava je jedan nastavni blok bez malih odmora, nakon čega slijedi veliki odmor s marendom. Poslije velikog odmora je predmetna nastava organizirana u školske satove od 45 min s malim odmorima između satova.

U ritmičkom dijelu nastave izvode se razne aktivnosti u kojima se koristi ritam, glas, pokreti rukama i nogama: pjevanje i recitiranje pjesama s temama iz aktualnih prirodnih pojava, prelaženje preko poligona uz brojalice, body percussion, preskakivanje konopa, gestovna kola, gestovne i prstovne igre. Osim što djeca usvajaju pjesme i tako vježbaju materinski jezik, odnosno kroz brojevne igre stvaraju temelje za matematiku, oni se kroz pokrete razgibavaju (jutarnja tjelovježba), jačaju volju i stvaraju dobar start za početak dana. Kroz ovakve aktivnosti stvaraju se veze među hemisferama mozga, uspostavlja se veza mozak – govor – udovi, mozak se povezuje s udovima, što vodi prema izbalansiranom i cjelovitom korištenju alata koji su nam na raspolaganju.

U kognitivnom dijelu nastave gradivo se vodi prema mentalnom dijelu te se u bilježnicu crta i zapisuje ono što se prethodno izvodilo kroz pokrete. U 1. razredu koriste se isključivo pastele, tako da su učeničke bilježnice prepune boja, što ih čini lijepima i zanimljivima. Učenici nemaju klasične udžbenike već su njihove bilježnice njihovi udžbenici, dakle oni svoje udžbenike izrađuju sami. U sljedećim razredima počinju se koristiti druga sredstva za pisanje, ali bilježnice su uvijek pune slika i boja. Važnost se daju estetici i urednosti i djecu se uvijek potiče da rade najljepše što mogu. Tako se razvija osjećaj za lijepo, jer razvijen osjećaj za lijepo povezan je s osjećajem za moral. Boje i umjetnosti nemaju cilj stvoriti male umjetnike, nego se umjetnosti koriste kako bi podržale razvoj osjećajnog ili duševnog dijela djeteta. Kroz aktivnosti koje od djeteta traže angažman osjećajnog, kognitivnog i voljnog dijela podržava se izbalansiran razvoj koji obuhvaća dobrobit cijelog djetetova bića.

U pripovjednom dijelu nastave djeca slušaju pripovijedanje priča koje su u skladu s njihovim razvojnim potrebama. Slušajući govorenu riječ razvija se osjećaj za materinski jezik. Osim toga, na temelju onoga što sluša, kod djeteta se stvaraju unutarnje slike, a slike su jezik koji dijete najbolje razumije. Iz unutarnjih slika kod djeteta se stvara doživljaj priče koji dijete može sutradan prepričati, prije nego se počne pripovijedati nova priča. Na taj način dijete može proživljeni doživljaj verbalizirati i tako se proces zaokružuje.

U glavnoj nastavi obrađuju se predmeti: hrvatski jezik, matematika i crtanje formi a u višim razredima još geometrija, geografija, povijest, fizika, kemija, zoologija, biologija, astronomija, botanika.

Predmetnu nastavu čine predmeti: engleski jezik, talijanski jezik, ručni rad, euritmija, likovna kultura, tjelesna i zdravstvena kultura te u višim razredima vrtlarstvo i obrti.

Izvanučionična nastava

Budući da se waldorfska pedagogija snažno oslanja na učenje iz proživljenog iskustva, učenje na terenu je dio redovne prakse. Škola surađuje s obližnjim gospodarstvima gdje djeca dolaze obavljati sezonske poslove kao što su branje grožđa i maslina.

Uključenost u lokalnu zajednicu od iznimne je važnosti, kako bi se kod djece poticao razvoj pripadnosti i povezanosti sa svojim zavičajem.

Boravak na svježem zraku i razne aktivnosti koje uključuju hodanje, šetanje, penjanje i pokret dio su redovnog walodrfskog kurikuluma.

Škola kao zajednica

Uključenost u život škole jest stil života roditelja waldorfske djece. Školsku zajednicu čine djeca, učitelji i roditelji, a ovi se odnosi njeguju kroz razne zajedničke aktivnosti kao što su: razredne svečanosti, svetkovine, radne akcije, angažman roditelja u školskom životu djeteta, individualno praćenje djeteta u školskom životu i tako dalje.

Posebni predmeti

U waldorfskoj se školi u rasporedu nalaze posebni predmeti kao što su: ručni rad, euritmija, obrti, vrtlarstvo. Cilj ovih predmeta je potaknuti cjelovit razvoj djeteta u kojem se jednaka važnost daje osjećajnom (duševnom), kognitivnom (mentalnom) i voljnom dijelu djetetova bića.

Kroz aktivnosti ručnog rada povezuju se lijeva i desna moždana hemisfera, što je povezano s razvojem mišljenja. Mozak se povezuje u udovima koji utjelovljuju volju, tako da su dobrobiti za dijete višestruke.

Prakticiranje euritmije stvara unutarnji balans i izoštrava suptilne snage djeteta. Euritmija je „vidljivi govor” koji se izvodi pokretima tijela kroz prostor.

Obrada drva uvodi se u šestom razredu kada je djeci u razvoju potrebna aktivnost koja im snažno aktivira volju. Drvo kao prirodan i mek materijal podatan je za izradu raznih predmeta, od jednostavnijih do sve kompleksnijih, kod kojih je potrebno prethodno planiranje i mjerenje. 

Predmet vrtlarstva uvodi se također u šestom razredu jer je djeci potreban rad sa zemljom kao vid uzemljenja i rada na nečem konkretnom. Razvija im se osjećaj da su dio prirode i da svojim djelovanjem mogu mijenjati svoju okolinu. Biti aktivnim dijelom prirodnih procesa znači biti aktivnim dijelom svijeta u kojem se vlastitim djelovanjem mogu činiti promjene.

Za opsežnije informacije o predmetima pogledati kurikulum waldorfske škole.